CDR Manifesto Croatian

Međunarodni CDR manifest

Tijekom 2021. godine, međunarodna skupina sveučilišnih nastavnika, korporativnih stručnjaka i priznatih autora surađivala je na objedinjavanju svojih istraživanja u jedinstvenu, međunarodnu definiciju. Ona objedinjuje najbolje elemente iz svakog od njihova pristupa kako bi stvorila skup načela koji će vas voditi na vašem putu prema digitalnoj odgovornosti.

Definicija

Korporativna digitalna odgovornost (CDR) skup je praksi i ponašanja koji pomažu organizaciji u korištenju podataka i digitalnih tehnologija na društveno, ekonomski i ekološki odgovoran način.

1. Svrha i povjerenje

Jasno i nedvosmisleno javno iskazivanje namjere pozitivnog utjecaja na planet i društvo, uz jasno definiranje svrhe organizacije. Posvećenost jačanju odgovornog digitalnog upravljanja, što se dokazuje, primjerice, uspostavom Odbora za digitalnu etiku te zalaganjem za nadilaženje i zagovaranje poboljšanja zakonodavstva, regulative i etičkih smjernica u regijama u kojima organizacija posluje.

Kliknite ovdje za više detalja o principu.

2. Pravedan i ravnopravan pristup za sve

Obveza promicanja jednakosti, raznolikosti i inkluzivnosti unutar organizacije i proširenog opskrbnog lanca, osiguravajući da su proizvodi i usluge dostupni i upotrebljivi za sve. Nadalje, osiguravanje odgovornog i pravednog postupanja prema zaposlenicima koji sudjeluju u razvoju, isporuci i podršci proizvodima i uslugama.

Kliknite ovdje za više detalja o principu.

3. Doprinos dobrobiti društva

Jače usmjerenje na zaštitu osobnih podataka, unapređenje privatnosti uz očuvanje identiteta, smanjenje digitalnog siromaštva kroz osiguravanje pristupa vještinama i znanju te zaštita cijelog društva od štetnih posljedica digitalnih proizvoda i usluga.

Kliknite ovdje za više detalja o principu.

4. Uvažavanje ekonomskog i društvenog utjecaja

Uzimanje u obzir ekonomskog i društvenog utjecaja odluka unutar organizacije. Osiguravanje transparentnosti u korištenju algoritama i podataka u odnosu na dioničare, zaposlenike i potrošače. Pravednija raspodjela dobitaka unutar i izvan organizacija te minimiziranje negativnog ekonomskog utjecaja na zajednice putem održive automatizacije.

Kliknite ovdje za više detalja o principu.

5. Ubrzavanje napretka ekonomijom pozitivnog utjecaja

Poduzimanje koraka za povećanje potražnje potrošača za ekološki i društveno boljim proizvodima, podrška i razvoj startupova te malih i srednjih poduzeća (SME) usmjerenih na čiste tehnologije (cleantech), zelene tehnologije (greentech), organsku proizvodnju i opskrbne lance s minimalnim otpadom, kao i ulaganje u održive i društveno korisne inicijative.

Kliknite ovdje za više detalja o principu.

6. Stvaranje održivog planeta za život

Razumijevanje i izvještavanje o korporativnom utjecaju u odnosu na ciljeve održivog razvoja UN-a ili slične okvire. Inovacije i nadilaženje ugljične negativnosti te rješavanje najvećih ekoloških izazova.

Kliknite ovdje za više detalja o principu.

7. Smanjenje utjecaja tehnologije na klimu i okoliš

Provedba strategije ekološki održivog IT-a, razumijevanje posljedica tehnologije, prijelaz na obnovljive izvore energije, ublažavanje i minimiziranje negativnog utjecaja te smanjenje oslanjanja na kompenzacijske mjere.

Kliknite ovdje za više detalja o principu.

Nova digitalna odgovornost

1. Uvod

Upotreba pojma Korporativna digitalna odgovornost (CDR) značajno je porasla otkako se prvi put počela redovito pojavljivati u definicijama koje su se razvijale diljem Europe od otprilike 2018. godine do danas. Posebno je prisutna u DACH regiji, gdje su mnoge organizacije u Njemačkoj i Švicarskoj aktivno uključene u njezino oblikovanje. Tijekom pandemije, koncept se dodatno proširio, s redovitim referencama koje se sada mogu pronaći u zemljama poput Južne Koreje, Kine, Sjedinjenih Američkih Država i ostatka Europe.

Mnoge objavljene definicije podudaraju se u 80–90% sadržaja, iako neke donose dodatne ključne elemente koji zaslužuju pažnju. Ono što im je zajedničko jest priznavanje odgovornosti poduzeća da povećaju pozitivne društvene učinke digitalizacije te da minimiziraju negativne posljedice izvan zakonskih obveza.

Cilj ovog rada, koji sadrži razvoj definicije CDR-a, infografiku i skup načela, jest objediniti sadržaj iz različitih definicija u obliku koji bi se mogao opisati kao manifest CDR-a. Ovaj dokument izrađen je u suradnji s brojnim stručnjacima koji su sudjelovali u izvornom razvoju koncepta te nastoji ujediniti međunarodno tumačenje CDR-a.

Autori ovog rada (navedeni abecednim redom) uključuju trojicu čija se izvorna definicija korporativne digitalne odgovornosti (CDR) redovito citira, kao i druge koji su aktivno uključeni u njezin kontinuiran razvoj:

Dr. Saskia Dörr (WiseWay, autorica Springerove knjige Corporate Digital Responsibility)
Tim Frick (Mightybytes, redoviti autor radova o CDR-u)
Christopher Joynson (sukreator definicije CDR-a, prethodno u Atosu, sada u Jacobsu)
Oliver Merx (osnivač globalne LinkedIn grupe posvećene CDR-u)
Rob Price (sukreator definicije CDR-a, prethodno u Worldlineu, sada u Futuriaju)
Michael Wade (sukreator definicije CDR-a, International Institute for Management Development – IMD, Lausanne)

2. Zašto nam je potrebna korporativna digitalna odgovornost?

Premisa CDR-a (Corporate Digital Responsibility) jest da se digitalne tehnologije mogu iskoristiti za stvaranje pozitivnih učinaka za sve. Tome smo jasno svjedočili tijekom pandemije. Gdje bismo bili da značajnom dijelu radne snage nije bio omogućeno učinkovito raditi od kuće koristeći alate za suradnju poput Zooma i Teamsa, povezane putem brzih širokopojasnih mreža; bez mogućnosti online kupovine namirnica, konzultacija s liječnikom putem aplikacije ili mnogih drugih primjera. Međutim, s druge strane, naša privatnost nikada nije bila ugroženija, naši su lozinke sve izloženije kibernetičkim napadima i curenju podataka, dok ciljane lažne vijesti i pojačane teorije zavjere prijete demokraciji. CDR je nastao iz hipoteze da korporacije imaju veću odgovornost za stvaranje pozitivnih ishoda za društvo i planet, kao i za ublažavanje negativnih posljedica zlouporabe ili nepravilnog korištenja digitalnih tehnologija.

No, prije nego što detaljnije istražimo CDR, važno je proširiti razumijevanje pojma digitalno. Zapravo, što uopće znači digitalno?

2.1 Što je digitalno?

MCA (Management Consultancies Association) u Ujedinjenom Kraljevstvu definirao je pojam “Digitalno” još 2014. godine, kao dio njihove inicijative Godina digitalnog razvoja, čija se suština najbolje može sažeti u izjavi: "Digitalno stvara novi kapitalizam, s novim prilikama i novim izazovima."

Kroz različite faze onoga što danas smatramo Digitalnom revolucijom, pojam digitalnog percipiran je na različite načine, ovisno o vrsti organizacije:

Isprva se digitalno smatralo isključivo prijelazom na online okruženje. Često se povezivalo s web stranicama, mobilnim aplikacijama i marketinškim strategijama, odnosno kao područje djelovanja direktora marketinga u interakciji s korisnicima.
Tehnološke kompanije definirale su digitalno kroz koncept SoCloMo – Social Media, Cloud and Mobility (društvene mreže, računalni oblak i mobilnost). Digitalna transformacija stoga se često smatrala usvajanjem tih tehnologija.
Paralelno s time, rast digitalnih agencija i pristupi tvrtki koje su "rođene na webu" doveli su do razvoja Agile i DevOps metodologija u razvoju proizvoda.
Te su metodologije, koje omogućuju kontinuiranu isporuku i agilnost, primijenjene i na operativne modele i poslovne procese kako bi tvrtke mogle funkcionirati u skladu s novom "digitalnom brzinom" svojih tehnologija.

Danas digitalno definiramo kao kombinaciju agilnosti i fleksibilnosti, uz pristup razmišljanja karakterističan za tvrtke koje su "rođene na webu". Digitalno se temelji na upotrebi novih, naprednih tehnologija koje omogućuju stvaranje, obradu i razmjenu podataka kako bi se isporučili proizvodi i usluge potrošačima. Te tehnologije uključuju računalni oblak (cloud), mobilnost, internet stvari (IoT), blockchain, kvantno računarstvo, automatizaciju, strojno učenje i umjetnu inteligenciju te mnoge druge inovacije.

Rezultat digitalne transformacije su proizvodi i usluge koji mogu biti revolucionarni, učinkovitiji, jeftiniji i lakše dostupni nego ikada prije. Štoviše, brzina promjena tih tehnologija, u kombinaciji s organizacijama koje sve brže razvijaju disruptivne ili inovativne proizvode i usluge, toliko je velika da ljudima postaje teško držati korak – kako u prihvaćanju tih proizvoda, tako i u sposobnosti poslodavaca i zaposlenika (u tradicionalnim tvrtkama) da razvijaju nove vještine.

Upravo je ta percipirana digitalna podjela u sve većem porastu (koja se ne odnosi samo na pristup širokopojasnoj povezanosti, već i na mogućnost korištenja širokog spektra tehnologija, alata i vještina) dovela do stvaranja Korporativne digitalne odgovornosti (Corporate Digital Responsibility – CDR), barem u kontekstu razvoja definicije koju su oblikovali Atos i Worldline.

Međutim, može se reći da se ta ideja razvila iz više perspektiva. Iz pogleda digitalnog poslovanja (osobito GAFA – Google, Apple, Facebook, Amazon), može se promatrati kao sve izraženija potreba za većom društvenom odgovornošću ICT tvrtki od uspona interneta nadalje. Osim toga, može se razmotriti i pravna perspektiva, prema kojoj digitalizacija donosi nove poslovne i društvene mogućnosti, ali i potrebu za mekim zakonima (ili smjernicama digitalne etike) kao dopunom regulativi (primjerice, CDR inicijativa Savezne agencije za pravosuđe i zaštitu potrošača u Njemačkoj).

I konačno, s aspekta održivosti, postajalo je sve očitije da su ekološki učinci digitalnog razvoja (primjerice podatkovni centri, kriptografski algoritmi itd.) dugo vremena bili zanemareni.

2.2 Uspon korporativne digitalne odgovornosti

Većina razvoja i fokusa na korporativnu digitalnu odgovornost (CDR) bila je koncentrirana na DACH regiju Europe (Njemačka, Austrija, Švicarska). Taj interes prvotno je potaknut inicijativama njemačke vlade (Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača), a kasnije su ga preuzele poslovne udruge, često predvođene tehnološkim sektorom. Pojam CDR također je dobio širu prepoznatljivost i primjenu u susjednim zemljama poput Poljske i Italije. U drugim europskim zemljama, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, naglasak je stavljen na pojedinačne aspekte CDR-a (primjerice, ekološku odgovornost i digitalnu etiku) umjesto na cjelovitu viziju CDR-a.

Od 2021. godine interes za CDR proširio se i izvan Europe. Samsung (Južna Koreja) obvezao se na usvajanje CDR-a u izjavi iz siječnja 2021., dok su se u Kini i SAD-u počeli pojavljivati prvi akademski radovi i članci na tu temu, uključujući istraživački rad Joachena Wirtza iz listopada 2022. (https://doi.org/10.1177/10946705221130467).

Mnoge od ovih inicijativa ostale su unutar granica pojedinih država. Primjerice, Njemačko udruženje za digitalnu ekonomiju (BVDW) definiralo je CDR kao dio aktivnosti pod nazivom “CDR Building Bloxx” još 2021. godine. Iako među članovima udruženja postoje brojne međunarodne kompanije, njihov se rad primarno usmjerava na Njemačku te njezinu ekonomsku i radnu situaciju. Slično tome, odličan rad Ethos Fonda iz Švicarske iz 2020. usmjeren je na odnos između investicijskog fonda i vodećih švicarskih (i međunarodnih) kompanija. Također, vrijedno je spomenuti Swiss Digital Initiative, koji se, iako nije izričito označen kao CDR, bavi važnim pitanjima certificiranja primjene podataka te sigurnosti i privatnosti.

Postoje izvrsne globalne i regionalno koordinirane aktivnosti, ali one su obično usmjerene na jedan od sastavnih dijelova korporativne digitalne odgovornosti (CDR), a ne na CDR u cjelini. Primjerice, Svjetski ekonomski forum trenutno snažno naglašava etičku umjetnu inteligenciju (predvođenu Kay Firth-Butterfield), dok Program Ujedinjenih naroda za okoliš provodi značajne inicijative na globalnoj digitalnoj transformaciji, uključujući ključnu ulogu u Koaliciji za digitalnu održivost okoliša (CODES), pokrenutoj 2021. godine, što je u lipnju 2022. rezultiralo objavom CODES Globalnog akcijskog plana za održivi planet u digitalnom dobu. Također je važno napomenuti da postoji niz drugih novonastalih pokreta ili skupina s ciljevima sličnim CDR-u, iako taj pojam ne koriste eksplicitno – primjerice Digital with Purpose i Tech for Good.

Cilj ovog rada, kao i objedinjavanje najboljih postojećih definicija, jest jednostavno pružiti globalnu perspektivu o tome što CDR može biti i kako ga organizacije mogu koristiti kao holistički okvir za opisivanje svojih aktivnosti – ne samo unutar granica vlastitog poslovanja, već, što je još važnije, izvan njega. Ključna je namjera potaknuti organizacije da promišljaju šire o pozitivnom utjecaju koji mogu ostvariti korištenjem digitalnih tehnologija za inovacije u rješavanju društvenih izazova.

2.3 Početna slika

Kao što je ranije navedeno, sve su definicije u širokom smislu usklađene i učinkovite u pomaganju poduzećima da razmatraju svoje korporativne odgovornosti u kontekstu digitalnih tehnologija i usluga. Pristup koji smo usvojili nije ponovno osmišljavanje postojećih koncepata, već nadogradnja najboljih elemenata svake definicije na već postojeća načela. U tom kontekstu vratili smo se izvornim načelima korporativne odgovornosti (CR), odnosno ekonomskoj, ekološkoj i društvenoj dimenziji, ali smo ih promatrali kroz digitalnu prizmu. S Korporativnom digitalnom odgovornošću (CDR) perspektive korporativne odgovornosti proširuju se i uključuju učinke u digitalnoj sferi. Postoje različiti prijedlozi o tome kako se digitalna perspektiva povezuje s tradicionalne tri dimenzije. U "četverostrukom modelu" digitalna dimenzija jednostavno je dodana uz ekonomske, ekološke i društvene aspekte.

U varijaciji ovog pristupa, Michael Wade (vidi Sliku 1) predložio je model u kojem četvrti krug – tehnološki – u suštini djeluje kao filtar za preostale tri dimenzije, budući da je tehnologija (posebno digitalna) danas isprepletena sa svim aspektima života i poslovanja.

Predlažemo da samo dodavanje četvrte dimenzije ne bi bilo dostatno za prikaz dalekosežnih učinaka digitalizacije, koja predstavlja pandan fizičkom svijetu. Stoga, na temelju rada dr. Saskie Dörr (2021), predlažemo integrirani model digitalne odgovornosti poduzeća (CDR) koji obuhvaća društvene, ekološke i ekonomske učinke, pokazujući njihov utjecaj unutar fizičkog i/ili digitalnog svijeta. Ovo naglašava činjenicu da učinci digitalnih aktivnosti ne ostaju isključivo u digitalnom svijetu te da se promjene u digitalnom i fizičkom svijetu međusobno utječu i preklapaju.

Razmjeri nekih izazova s kojima se trenutno suočavamo toliko su veliki da nije dovoljno ograničiti odgovornost samo na okvire organizacije i direktore koji donose odluke. Na primjer, iako je važno da tvrtke preuzmu odgovornost za smanjenje vlastitog utjecaja na okoliš, izazov je takvih razmjera da moramo ići korak dalje (izvan koncepta Net Zero ili ugljične neutralnosti) te inovirati kako bismo stvarali proizvode i usluge s društvenim ili ekološkim učinkom koji nadilazi sam utjecaj organizacije. Nadalje, slično se može reći i za digitalnu etiku – jedno je pridržavati se GDPR-a kao organizacija, ali sasvim je drugo aktivno doprinositi pozitivnim promjenama u upravljanju osobnim podacima u korist cijelog društva, primjerice zagovaranjem poboljšanja zakonske regulative ili razvojem unaprijeđenih proizvoda. Ukratko, moramo se jednako usmjeriti na vanjski utjecaj organizacija kao i na unutarnje poslovne procese, kako bismo osigurali dugoročnu održivost i odgovornost.

Sliku 1 (Tabela): Michael Wade (MIT Sloan Review, 2020)

2.4 Napomena o Ethos fondu

Vrijedi istaknuti definiciju CDR-a (Corporate Digital Responsibility) prema Ethos fondu, budući da je oblikovana iz perspektive nekoga tko donosi investicijske odluke u ime društva (mirovinski fondovi). Ova definicija donosi nekoliko iznimno važnih točaka koje zaslužuju biti uključene, a najvažnija od njih jest zahtjev da Upravni odbor ima javno dostupan Kodeks digitalne odgovornosti. Umjesto da se smjesti u određeni dio kvadranta, ovaj prvi temeljni princip Ethos definicije čini se središnjim za sve aspekte CDR-a.

Uz postojanje kodeksa, važno je naglasiti i načelo potpune transparentnosti njegove objave. No, ne samo to – isto načelo treba primijeniti na sve oblike korištenja podataka i tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju (AI), što znači osiguravanje transparentnosti objašnjive umjetne inteligencije (Explainable AI). Ključna riječ ovdje je transparentnost, zajedno s vjerodostojnošću javnih tvrdnji koje se iznose. S obzirom na sve veći fokus na ESG izvještavanje i potrebe za dubljom analizom koja nadilazi tržišne trendove i površno digitalno oglašavanje, transparentnost u poštivanju ovog kodeksa bit će ključna komponenta. Iz tog razloga dodali smo transparentnost u ekonomski kvadrant CDR-a.

Ethos Digital Responsibility Očekivanja, 2020

Upravni odbor mora osigurati da tvrtka ima Kodeks digitalne odgovornosti koji obuhvaća ključna pitanja s kojima se tvrtka suočava te procjenjuje njihovu važnost u odnosu na sektor djelatnosti i specifične značajke tvrtke. Upravni odbor odgovoran je za praćenje svih digitalnih pitanja i godišnje provjeravanje njihove relevantnosti. Kodeks bi trebao obuhvaćati najmanje sljedeće aspekte:

Upravljanje
Praćenje tehnologije
Kibernetička sigurnost
Privatnost i zaštita podataka
Etička pravila za korištenje umjetne inteligencije (UI)
Društvena odgovornost u digitalnoj tranziciji
Načelo smanjenja digitalnog ekološkog otiska.

2.5 Istraživanje digitalne dobrobiti

Kao dio stvaranja definicije CDR-a unutar Atosa (i Worldlinea), 2017. godine provedeno je globalno istraživanje o tome kako ljudi doživljavaju tehnologiju. Cilj istraživanja bio je posebno razumjeti obrasce koji vode uspješnom usvajanju tehnologije te identificirati područja u kojima su strah i nepovjerenje veći. U suštini, rezultati su pokazali da su se ljudi najugodnije osjećali kada su proizvodi bili iznimno praktični – jednostavni za korištenje i štedjeli vrijeme – ili kada su imali potencijalne zdravstvene koristi. Šire gledano, to je dovelo do snažnog fokusa u njihovoj definiciji CDR-a na pristupačnost proizvoda i digitalnu dobrobit. U nekim raspravama o CDR-u naglasak je stavljen na sprječavanje zloupotrebe ili neprikladne uporabe podataka putem digitalnih tehnologija, ali važno je općenitije razmotriti pozitivno oblikovanje proizvoda i rješenja koja potiču željene ishode. Iz tog razloga, digitalna dobrobit uključena je uz „korisnički orijentiran, pristupačan i praktičan dizajn proizvoda“.

S obzirom na to da su klimatska događanja dominirala vijestima izvan pandemije 2021. godine, sada je jasno da je nemoguće odvojiti društvenu održivost od održivosti planeta. Ova velika usmjerenost na okolišni aspekt CDR-a također prepoznaje sve veći fokus i interes u ovom području, potaknut obnovljenim Pariškim sporazumom, COP26 konferencijom i nastojanjem da se do 2030. godine ostvare Ciljevi održivog razvoja UN-a (SDGs). Zanimljivo je da je ovo područje bilo manjkavo u Atosovoj definiciji, ali je bilo zastupljeno u većini drugih definicija.

2.6 Više razmišljanja o okolišu

Izvorni fokus ovog kvadranta u definiciji Michaela Wadea bio je usmjeren isključivo na aktivnosti unutar granica organizacije – konkretno, recikliranje tehnološkog otpada, pravilno odlaganje te korištenje obnovljivih izvora energije, što su sve ključni aspekti. Međutim, ovo je područje koje se brzo razvija, a pandemija je dodatno ubrzala interes i usmjerenost na njega u posljednjih nekoliko mjeseci, potaknuta nizom novih inicijativa poput Europskog zelenog plana, kojeg su nedavno potpisale 26 tehnoloških tvrtki.

Prvi važan dodatak unutarnjem ekološkom kvadrantu jest primjena digitalnih tehnologija (Internet of Things, umjetna inteligencija – prepoznavanje slika, optičko prepoznavanje znakova – OCR, obrada prirodnog jezika – NLP itd.) za prikupljanje podataka i izvještavanje, što omogućuje stvaranje nadzornih ploča u stvarnom vremenu. Ove nadzorne ploče pomažu poduzećima da učinkovito upravljaju projektima kroz prizmu ekološkog utjecaja. Takve sustave već koriste velike međunarodne organizacije koje su se obvezale na postizanje ugljične neutralnosti, a u nekim slučajevima čak i na negativnu emisiju ugljika.

Drugi skup inicijativa, nadovezujući se na principe iz prethodnog odjeljka, odnosi se na korištenje digitalnih tehnologija za inoviranje i razvoj proizvoda koji pozitivno utječu na okoliš – bilo da se radi o klimatskim promjenama, bioraznolikosti ili održivosti resursa. U tom smislu, koncept „Inovirati pomoću digitalnih tehnologija za stvaranje proizvoda i usluga s ekološkim utjecajem” uključuje i neke od aktivnosti Tech for Good inicijativa, kao i suradničke inovacije koje se provode na globalnoj razini. Ovo također priznaje rad Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), koji kroz CODES i vlastite inicijative surađuje s lokalnim zajednicama i poslovnim sektorom na stvaranju proizvoda i usluga u okviru svoje široke digitalne transformacije.

2.7 Ubrzavanje potrebe za provedbom CDR-a

Najveće pitanje za CDR (Corporate Digital Responsibility) u njegovoj ranoj fazi razvoja bilo je hoće li ostati akademski koncept ili će prijeći u masovnu primjenu u poslovnom svijetu. Ključni čimbenik u tom procesu je uvjerljiv razlog za promjenu – na koji način bi CDR donio povećane prihode i poboljšao profitne marže? Drugim riječima, kako se potreba za promjenom može izraziti u kontekstu ekonomskih modela koje poznajemo posljednjih nekoliko desetljeća?

Nema sumnje da su promjene već u tijeku. Ranije smo spomenuli Ethos kao primjer organizacije koja donosi investicijske odluke na temelju sposobnosti drugih organizacija da opišu svoje poslovanje kroz prizmu održivog utjecaja na svijet. Doista, organizacije koje danas ostvaruju bolje rezultate u pogledu ESG (Environmental, Social, and Governance) kriterija već uživaju određene prednosti, primjerice jeftiniji pristup kapitalu. S druge strane, negativan utjecaj niskih ESG ocjena također postaje sve očitiji, od narušavanja reputacije do otežanog privlačenja talenta iz generacije milenijalaca.

Svjedočimo sve intenzivnijim raspravama o oporezivanju i regulaciji velikih tehnoloških kompanija, što je dijelom obrađeno u ekonomskom kvadrantu definicije Michaela Wadea. Sličan fokus primjećuje se i na održivim i transparentnim opskrbnim lancima, kao i na pitanjima održive automatizacije, pri čemu se stavlja naglasak na evoluciju radne snage izvan neposrednih poslovnih potreba. Predloženi dodatak ovoj raspravi je društveno odgovorno ulaganje, koje prepoznaje nedavni rast obveznica s društvenim utjecajem (Social Impact Bonds – SIBs) i razvojnih obveznica s utjecajem (Development Impact Bonds – DIBs). Iako one nisu nužno uvijek digitalno podržane, jasno je da digitalne tehnologije i analitika podataka (kada se koriste etički) mogu imati ključnu ulogu u stvaranju stvarne razlike u poslovnom i ekonomskom okruženju koje se neprestano mijenja.

2.8 Digitalno u središtu korporativne odgovornosti

Konačno, slijedi još jedan važan element koji predlažemo dodati u središte, s odgovornošću za dijeljenje Kodeksa digitalne odgovornosti, a to je usklađenost s temeljnom svrhom organizacije. Mnoge organizacije trenutno preispituju i redefiniraju svoju svrhu kako bi ojačale vezu između svoje tvrtke, svojih kupaca, zajednice i, što je posebno važno, svojih zaposlenika.

Svaka strana mora imati uvjerenje i POVJERENJE u provedbu ovih promjena kako bi one zaista imale učinak. Proteklo desetljeće svjedočili smo raznim marketinškim trendovima – od "cloudwashinga" do "greenwashinga" i drugih. Sada organizacije ne smiju samo izgovarati prave riječi, već ih moraju i pretočiti u djela, kako bi osigurale da svi dionici – bilo u javnom ili privatnom sektoru – vide i osjete promjenu te steknu povjerenje u organizaciju koja je uspješno provela svoju transformaciju, stvarajući pozitivan učinak na održivost našeg planeta i društva.

2.9 Ostale značajne lokalne CDR inicijative

Dosad su u tekstu već spomenute brojne definicije i inicijative vezane uz CDR (Corporate Digital Responsibility – Korporativna digitalna odgovornost). Radi cjelovitosti, u nastavku su navedene i druge aktivne inicijative na lokalnoj razini.

CDR Kodex – Inicijativa za CDR (Njemačka)

Devet načela definira ciljeve CDR-a i pomaže poduzećima u odabiru odgovarajućih mjera. Ova načela nadopunjuju se kroz pet ključnih područja djelovanja: upravljanje podacima, edukacija, zaštita klime i resursa, angažman zaposlenika i inkluzija. CDR Kodex razvili su korporativni članovi CDR inicijative te je objavljen 2021. godine. Svi članovi obvezuju se pridržavati se ovih načela te redovito izvještavati o njihovoj provedbi. Inicijativom upravlja Njemačko savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača, a njezini su ciljevi usmjereni ne samo na donositelje odluka u gospodarstvu, politici i društvu, već i na same potrošače.

https://cdr-initiative.de/kodex

Reference

Cooper, T.; Jade, S. & Wei, K. (2015): Corporate Digital Responsibility. Doing Well by Doing Good, Accenture, https://www.accenture.com/gb-en/insight-outlook-doing-well-doing-good (abgerufen: 21. Februar 2020)
Brink, A. & Esselmann, F. (2019): Corporate Digital Responsibility. Ethik für das digitale Kerngeschäft, Prof. Dr. Dr. Alexander Brink und Dr. Frank Esselmann im Interview, in: CSR News, 33(1), 32–35.
Christian Thorun (Institute for Consumer Policy, Germany) referenced the need for CDR in a paper published in 2018. Smart-Data-Begleitforschung (2018): Corporate Digital Responsibility. Fachgruppe „Wirtschaftliche Potenziale & gesellschaftliche Akzeptanz“, Berlin
Christopher Joynson (Atos) & Rob Price (Worldline) jointly defined it in a series of blogs published in 2018, as an output from a global research stream looking at the widening Digital Divide in a Digital Society (https://corporatedigitalresponsibility.co.uk/resources)
Michael Wade (IMD – the Institute for Management Development) defined CDR in a definitive paper published in the MIT Sloan Review in 2020 https://sloanreview.mit.edu/article/corporate-responsibility-in-the-digital-era/
Saskia Dörr (2021) Corporate Digital Responsibility. Managing Corporate Responsibility and Sustainability in the Digital Age. Springer: Berlin. https://www.springer.com/gp/book/9783662638521.
Ethos Fund, a Swiss Pension Investment Fund, defined CDR from the perspective of investment decision making in 2020
BVDW (supported by PWC Germany) are working on an extensive definition of CDR, due to publish in 2021, “CDR Building Bloxx”
Research on the value drivers of CDR - Esselmann, Golle, Thiel & Brink (2020) Corporate Digital Responsibility. Unternehmerische Verantwortung als Chance für die deutsche Wirtschaft. https://zentrum-digitalisierung.bayern/wp-content/uploads/ZD.B-Positionspapier_Final_web.pdf
Econsense (2021) Blueprint for Implementing Digital Responsibility in Companies https://econsense.de/app/uploads/2020/11/201119_econsense_Blueprint_E.pdf
The relevance of the topic in Germany appeared with the huge feedback on the call for a booksprint – almost 100 authors contributed - Bertelsmann Stiftung (Hrsg.) (2020) Unternehmensverantwortung im digitalen Wandel. Ein Debattenbeitrag zu Corporate Digital Responsibility. https://www.bertelsmann-stiftung.de/de/publikationen/publikation/did/unternehmensverantwortung-im-digitalen-wandel-all-1

Postoji niz drugih pokreta, inicijativa ili programa koji imaju slične ciljeve kao i CDR, a to su stvaranje pozitivnijih ishoda za društvo i planet kroz primjenu tehnologije i odgovorno korištenje podataka. Među njima su, bez određenog redoslijeda:

Tech for Good
Digital with Purpose
ForHumanity.

Načelo 1 - Svrha i povjerenje

Zbog čega je važno?

Digitalna tehnologija u središtu korporativne odgovornosti: zaštita ugleda i povjerenja unutar organizacije među zaposlenicima, kupcima i dioničarima.

Povratak načelima

1.1

Olakšajte i steknite povjerenje javnosti uspostavljanjem i pridržavanjem Kodeksa digitalne odgovornosti koji javno iznosi stavove, primjerice, opisane u Ethos Fund:

Upravljanje putem Vijeća za digitalnu etiku ili Savjetodavnog odbora
Praćenje tehnologije/digitalnih aspekata – razumijevanje prilika i prijetnji
Kibernetička sigurnost – privatnost podataka/intelektualnog vlasništva i zaštita podataka
Razumijevanje i primjena etičkih pravila za korištenje digitalnih tehnologija/umjetne inteligencije
Svijest o društvenoj odgovornosti u digitalnoj transformaciji
Načela smanjenja ugljičnog otiska.

1.2

Definirajte i usuglasite svrhu tvrtke te razmotrite njezino usklađivanje s ciljem podrške društvenoj vrijednosti i održivosti u digitalnom dobu. Izgradite organizacijsku kulturu koja omogućuje odgovorno djelovanje zaposlenika i lidera.

1.3

Implementirajte snažno digitalno upravljanje, na primjer, osnivanjem Odbora za digitalnu etiku, uz dužnu pažnju prema njegovom sastavu i načinu upravljanja.

1.4

Nadmašite i zagovarajte jaču odgovornu regulaciju pridržavanjem, zalaganjem za evoluciju i povećanjem vidljivosti odgovarajućih pravnih, regulatornih i etičkih pravila po geografiji i tržištima (npr. podaci/AI), certifikacijama (npr. sigurnost/zaštita na mreži).

Načelo 2 - Pravedan i ravnopravan pristup za sve

Zbog čega je važno?

Pravda, jednakost, raznolikost i inkluzija potiču potrebu za učinkovitim angažmanom različitih dionika, poput kupaca i zaposlenika, u korištenju digitalnih tehnologija i usluga.

Povratak načelima

2.1

Inovativni, pristupačni i uključivi proizvodi i usluge

Osiguravaju da svi dijelovi društva imaju pristup digitalnim tehnologijama (povezivost, alati i znanje)
Osiguravaju da su proizvodi i usluge uključivi po dizajnu, usmjereni na korisnika, praktični i pristupačni za sve
Omogućuju poboljšanja u društvenim inovacijama kroz digitalne alate i tehnologije.

2.2

Promicanje pravde, jednakosti, raznolikosti i inkluzije

Promiče raznolikost i različita razmišljanja, integrirana u dizajn proizvoda i usluga, izbjegavajući pristranost tehnologije/umjetne inteligencije koja pojačava društvene predrasude
Aktivno izbjegava diskriminaciju unutar digitalne transformacije poslovanja.

2.3

Odgovorna prava zaposlenika

Osiguravaju poštivanje ljudskih i radnih prava pri odgovornom prepuštanju poslova gig ekonomiji
Odgovorna prava zaposlenika u cijelom (digitalnom) opskrbnom lancu
Poštuju prava zaposlenika na privatnost i ljudsko dostojanstvo na digitaliziranim radnim mjestima.

Načelo 3 - Doprinos dobrobiti društva

Zbog čega je važno?

Zaštitite podatke i osobnu privatnost, osnažite ljude da se angažiraju i razvijaju vještine te ih zaštitite kako biste poboljšali ugled i povjerenje.

Povratak načelima

3.1

Implementirajte snažnu zaštitu privatnosti

Osigurajte zaštitu privatnosti podataka za zaposlenike, klijente, građane i sve dionike.

3.2

Implementirajte odgovorne prakse upravljanja podacima

Slijedite odgovorne prakse validacije i zbrinjavanja podataka, uključujući transparentnost u korištenju i obradi vanjskih podataka.
Primijenite odgovorne prakse zaštite kibernetičke sigurnosti i odgovora na incidente.
Proaktivno informirajte o korištenju praćenja, bodovanja i profiliranja te omogućite korisnicima priliku da to izbjegnu.
Suzdržite se od štetnog korištenja podataka, tehnologije i digitalnih alata.

3.3

Promicanje vještina digitalne zrelosti

Smanjuje razinu digitalnog siromaštva i promiče uključivost (pristup digitalnim tehnologijama, pristup digitalnim financijama)
Promiče poboljšanja digitalne zrelosti društva (vještine, povjerenje i razumijevanje).

3.4

Promicanje digitalne dobrobiti

Podrazumijeva primjenu društveno etičkih digitalnih praksi radi smanjenja širenja 'lažnih vijesti' i neprimjerenog digitalnog utjecaja (šteta i digitalna dobrobit)
Promiče fizički i mentalno zdrav način života, podržanog ili unaprijeđenog digitalnim proizvodima ili uslugama.

Načelo 4 - Uvažavanje ekonomskog i društvenog utjecaja

Zbog čega je važno?

Reputacijska potreba za razmatranjem ekonomskog i društvenog utjecaja odluka unutar organizacije.

Povratak načelima

4.1

Plan za održivu i odgovornu automatizaciju

Podrazumijeva zamjenu poslova koje obavljaju ljudi na odgovoran način, uz razmatranje programa prekvalifikacije i dokvalifikacije
Osigurava etičke, nepristrane i objašnjive algoritme za donošenje odluka temeljenih na umjetnoj inteligenciji
Omogućava zaposlenicima razumijevanja etičkih dilema i društvenog utjecaja tehnologije i digitalne transformacije kroz programe podizanja svijesti
Aktivno uključuje mišljenja i povratne informacije zaposlenika u proces digitalne transformacije, automatizacije i implementacije tehnologije.

4.2

Transparentnost prema dionicima s provjerljivim podacima i algoritmima trećih strana

Osigurava da organizacije i potrošači razumiju izvore prikupljenih podataka, gdje se nalaze te što se s njima radi, uključujući ocjenjivanje, profiliranje i izvještavanje
Razumjeva autentičnost i transparentnost korištenih AI algoritama trećih strana.

4.3

Podijela digitalne ekonomske koristi s relevantnim dionicima

Podrazumijeva podjelu ekonomskih koristi digitalnog rada sa društvom, primjerice kroz odgovarajuće oporezivanje
Poštivanje prava vlasništva nad osobnim podacima, smanjenje piratstva podataka i omogućavanje individualne monetizacije
Promicanje otvorenih podataka radi poticanja široke inovacije za sve, uključujući otvaranje prava na popravak.

Načelo 5 - Ubrzavanje napretka ekonomijom pozitivnog utjec

Zbog čega je važno?

Da biste ubrzali svoj napredak, iskoristite i podržite rastuće gospodarstvo čistih tehnologija i smanjenog ugljika.

Povratak načelima

5.1

Uložite u održivost / okoliš / povrat s pozitivnim utjecajem

Povežite se s partnerskim ekosustavima unutar opskrbnog lanca, uključujući angažiranje i mjerenje učinka ekotehnoloških i čiste tehnologije digitalnih rješenja
Strategijski se pozicionirajte za rast na tržištima okoliša koja su usklađena s misijom i pozitivnim utjecajem na planet.

5.2

Koristite provjerene kompenzacije

Pokušajte razumjeti tržište ugljičnih kredita, a ako koristite kompenzaciju, nastojte koristiti provjerene kompenzacije ili digitalno omogućenu prirodnu sekvestraciju ugljika (npr. pošumljavanje i ponovno pošumljavanje).

5.3

Ubrzajte i potičite inovativno održivo ponašanje potrošača

Koristite digitalne proizvode za poticanje održivih praksi, primjerice, digitalne alate za cjenovnu diferencijaciju
Razmotrite ekonomske modele koji bolje potiču održive prakse.

Načelo 6 - Stvaranje održivog planeta za život

Zbog čega je važno?

Prijeđite s ugljične neutralnosti ili negativnog ugljičnog otiska na pozitivan utjecaj na planet, stvarajući veći pozitivan učinak na okoliš od dosega vaše organizacije korištenjem digitalnih proizvoda i usluga.

Povratak načelima

6.1

Izvještavajte o utjecaju poslovanja u usporedbi s procjenama utjecaja trećih strana

Promičite transparentne, održive i etične poslovne prakse u cijelom opskrbnom lancu, usklađene s priznatim standardima za izvještavanje o održivosti, kao što su UN Global Compact, Global Reporting Initiative, SASB, ESG okviri ili BCorp, uključujući prakse digitalne odgovornosti.

6.2

Inovirajte i ostvarite pozitivan utjecaj izvan korporativnih granica

Korištenjem digitalnih tehnologija ili usluga, usmjerite se na inovacije i stvaranje novih linija proizvoda ili poslovnih mogućnosti koje konkretno i pozitivno utječu na:

Ekonomsku održivost – održivost lanca opskrbe, ljudi i poslovanja
Društvenu održivost – društvenu koheziju, povjerenje i privatnost
Ekološku održivost – klimatske promjene, bioraznolikost, otpad i resurse

Uvedite principe cirkularne ekonomije u dizajn proizvoda
Na primjer, doprinos podacima ili API-jevima, odnosno korištenje drugih tehnologija zajedno s podatkovnom znanošću i analitikom za stvaranje novih društvenih i ekoloških koristi.

Načelo 7- Smanjenje utjecaja tehnologije na klimu i okoliš

Zbog čega je važno?

Ublažite utjecaj vaše organizacije dok težite prema ugljičnoj neutralnosti, negativnoj emisiji ugljika ili neto nultoj emisiji.

Povratak načelima

7.1

Provedite strategiju za ekološki održiv IT

Primjenom odgovornih praksi reciklaže digitalnih tehnologija – cilj je nula otpada i promicanje kružnog gospodarstva
Odgovornim zbrinjavanjem digitalnih tehnologija, uključujući produljenje životnog vijeka uređaja, primjerice pametnih telefona, te korištenje obnovljene IT opreme
Uključivanjem ekoloških čimbenika u korištenje digitalnih tehnologija, poput održivog web dizajna i IT strategije usmjerene na smanjenje utjecaja na okoliš.

7.2

Mjerite, izvještavajte, smanjujte potrošnju energije i prelazite na obnovljive izvore energije

Smanjite potrošnju mjerenjem i aktivnim smanjenjem emisija iz Scope 1, 2 i 3 uz pomoć digitalnih tehnologija:

U vašim podatkovnim centrima i podatkovnim centrima u lancu opskrbe, izravno i neizravno
U vašim uredima i poslovnim objektima
U vašim putovanjima i voznom parku
U vašoj decentraliziranoj imovinskoj bazi.